Seljak.me – Prvi korak ka digitalizaciji crnogorske poljoprivrede

Tokom boravka u selu Opasanica nadomak Podgorice i kroz svakodnevne aktivnosti koje je obavljao na svom imanju, Marko Maraš uvidio je veliki problem koji imaju stanovnici izolovanijih područja Crne Gore. Iako uspješni poljoprivrednici, njihov dodir sa tržištem zavisi od odlaska na stočnu pijacu koja je često udaljena. Definisanjem ovog problema došao je na ideju da kreira sajt „Seljak.me“, prvo crnogorsko digitalno selo. Sajt je namijenjen svim poljoprivrednim proizvođačima i potrošačima koji kupuju ili prodaju proizvode iz kategorija stočarstva, biljne proizvodnje, mehanizacije i prehrambenih proizvoda. Takođe, na sajtu je moguće pronaći ili ponuditi usluge iz svijeta poljoprivrede, ali i pročitati informativno-edukativne tekstove.

I sam sam želio da kupim kokoške za svoje imanje, ali na internetu nije postojala ni jedna aktivna ponuda, pa sam odlučio da sam kreiram sajt gdje bi svi ljudi mogli da oglašavaju artikle koji su vezani direktno za poljoprivredu. Na početku ideja je bila da se sajt zove „Moja pijaca“,  ali sam se kasnije odlučio za naziv „Seljak“. Na taj način pokušao sam da riječi seljak vratim prvobitno značenje, budući da se često zloupotrebljava u svakodnevnom govoru“, objasnio je Marko na početku našeg razgovora.

Iako skromno posmatra svoju biznis ideju, svjestan je da je sajt Seljak.me donio veliko poboljšanje što se tiče plasmana poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori, naročito stoke. „Ranije kada se stoka prodavala morala se voditi na stočnu pijacu, gdje iako je to kratka vožnja, životinja zbog stresa može da kalira, odnosno da izgubi na težini. Opet sa druge strane, pitanje je da li ćete uspjeti da je prodate na pijaci ili ne. Ako smo svjesni da radni dan jednog poljoprivrednika traje od jutra do mraka onda znamo i da im je svaki trenutak dragocjen. Sajt im je dao mogućnost da preko svojih telefona pošalju fotografiju zajedno sa tekstom oglasa, cijenom i brojem telefona i njihova stoka je na tržištu“, rekao je on.

Na samom početku ljudi su bili dosta skreptični i često su ga na stočnim pijacama gdje je promovisao svoje aktivnosti optuživali da želi da im uzme novac: „Vremenom smo taj skepticizam pretvorili u povjerenje i stvorili domaćinski odnos iz čega se izrodila dosta dobra saradnja.“

Marko ističe da su njegovi klijenti uglavnom ljudi koji su otvorili svoj um i koji su spremni da prihvate modernu tehnologiju i njenu upotrebu u poljoprivredi. „Korisnici su i ljudi koji su izolovani i udaljeni od centara u kojima se nalaze stočne pijace i pijačni marketi, u suštini tu su i poljoprivrednici kojima je to hobi, ali i oni koji se tim profesionalno bave. Što se tiče onih koji već imaju plasman na tržištu oni se manje oglašavaju, ali putem sajta mogu da pokušaju da dobiju veću cijenu nego u slobodnoj prodaji.“

U dosadašnjem radu mu je najveći izazov bila prije svega digitalna pismenost u Crnoj Gori, naročito kod starijih generacija. „To je nešto što ne mogu da osuđujem ali je to nažalost činjenično stanje. Takođe, na početku su problem naravno i same finansije, međutim nadam se da će vremenom i ta situacija da se popravi i da će se obezbjediti opstanak platformi i mogućnost da se unaprijede usluge. Imam dosta ideja koje bih volio da realizujem a mislim da će svi od toga da imaju benefite i koristi.“

Saradnja sa IPC Tehnopolis i virtuelna inkubacija njegove ideje pomogla mu je u njegovom razvoju, ali i u umrežavanju sa ljudima koji se zalažu za unapređenje poljoprivrede. „Mogu da izdvojim da je bilo značajno što sam participirao u stvaranju ruralnog parlamenta u ruralnoj mreži i što sam se na taj način umrežio sa ljudima koji su baš iz sektora ruralnog razvoja. To mi je jako pomoglo u kasnijem ostvarivanju kontakata, stvaranju partnerstava i slično. Nadam se da će IPC Tehnopolis, otvaranjem laboratorije i korišćenjem pametne tehnologije vezane za poljoprivredu dodatno pomoći da se ovaj sektor u Crnoj Gori još više razvije“, rekao je Marko.

Ono čemu posebno teži jeste digitalizacija poljoprivrede putem mreža, kreiranjem platformi kao i digitalizacija u samoj poljoprivrednoj proizvodnji. „U sklopu projekta Smart Start koji je finansiran od strane Evropske Unije, a do kog smo došli preko Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj, odvojena su sredstva za nabavku GPS ogrlica za praćenje stoke, senzora za teljenje i senzora za pčele. Na taj način smo htjeli da damo korisnicama da osjete koji su to benefiti korišćenja tih uređaja u samoj proizvodnji. Mogu reći da se taj projekat dosta uspješno pokazao, nadam se da ćemo moći sad i u narednom periodu i da malo proširimo aktivnosti, da povećamo nabavku opreme i da probamo da nabavimo još neku modernu opremu. Sve je ovo bitno jer je primjetan nedostatak radne snage u poljoprivredi, a pametna specijalizacija je način da mlade ljude privolimo da se bave poljoprivredom i da im to bude nešto što je u skladu sa njihovim interesovanjima.“

Pored platforme Seljak.me kreirao je i stranicu Pijaca.seljak.me koja je nastala sa ciljem da se razdvoji sektor u kome se nalazi stoka i biljna proizvodnja od prehrambenog sektora zbog drugačije klijentele. „Platforma još uvijek nije aktivno počela sa radom, međutim nadamo se da će u toku ove godine i to biti realizovano. Cilj „Pijace“ je da spaja male proizvođače sa porodicama i sitnim kupcima, dok velike proizvođače spaja sa velikim ugostiteljskim objektima. Na ovaj način veliki ugostiteljski objekti imaju direktan uvid u ponudu, pa samim tim platforma predstavlja i jednu vrstu baze. Platforma je napravljena po principu da ljude koji imaju veće količine adresira na ljude koji imaju veću potražnju i obratno.“

Marko je istakao da je početkom godine otvorio i kancelarijski prostor u Podgorici, a zahvaljujući programu stručnog osposobljavanja ove godine će imati i pripravnike koji će mu pomoći da osvježi i unaprijedi svoju ideju. „Pored navedenog za naredni period je planirano i pokretanje bloga, gdje neće biti samo oglašavanje, već ćemo pokušati da kroz neke tekstove informišemo poljoprivrednike o segmentima koji su im bitni za proizvodnju ali i o aktuelnim informacijama iz svijeta poljoprivrede. Do kraja godine volio bih da napravim aplikaciju, poboljšam sadašnju verziju sajta i da ga dopunim novim informacijama.“

Na kraju je zaključio da je informacija glavna alatka svakog poljoprivrednika, jer iako neko posjeduje kompletnu mehanizaciju, farmu, ali ne posjeduje tačnu informaciju šta je potrebno uraditi da bi proizvode prodao, dosta zaostajete za konkurencijom.